Kuće od konoplje postaju stvarnost i u Hrvatskoj

ZAdružna KONopljara (kraće ZAKON) je zajednica, za sada, sedmero ljudi fasciniranih konopljom i mogućnostima njene primjene u oblikovanju života i životnih prostora. Djelatnosti zadruge vezane su uz uzgoj, preradu, primjenu i promociju industrijske konoplje. ‘Sve je počelo u proljeće 2020. godine. Korona je ograničila međuljudske interakcije pa smo se okrenuli interakciji s prirodom. Konoplja nas je zaintrigirala zbog svoje svestranosti u teoriji, a nepoznavanja u praksi.Prve smo godine brali cvjetove metodom 4aha+ /za neupućene 4 arhitektice po hektaruplus prijatelji/ i proizvodili CBD, u drugoj godini su se u berbu uključili i trkači/ce kao i drugestručne osobe. U trećoj godini smo se okrenuli i stabljici i otvorilo se ogromno i zanimljivopodručje’, ispričala nam je arhitektica Vesna Šoić, upraviteljica zadruge i njena idejna začetnica.

‘Na ideju o zadruzi kao načinu udruživanja naših interesa i želja došli smo nakon članka o Brlogu, zadružnoj pivovari u Zadru. Svidio nam se njihov model i pozvali smo jednu od osnivačica Brloga Anu Teskeru da nam bude mentorica kod osnivanja naše zadruge.Osnovali smo Zadružnu konopljaru kako bismo potaknuli široku i slobodnu razmjenu ideja te prakse o uzgoju i primjeni industrijske konoplje. Svatko od sedam osnivača ima svoju profesionalnu karijeru, međusobno potpuno različitih stručnih profila, a konoplja nas je ujedinila na drugačijoj zajedničkoj razini’, dodaje. Zadruga kroz svoju djelatnost promiče partnerstvo i suradnju, ekološki održivo i društveno odgovorno korištenje resursa i okoliša te razvoj osobnih potencijala svakog zadrugara.

Bez upotrebe pesticida

Konoplja, zabranjivana i zanemarena, brojnih i raznovrsnih namjena, jedan je od najboljih izvora vlakana, ulja, goriva i proteina. Nevjerojatno skromnih zahtjeva za tlo i hranjiva, proizvodi ogromnu količinu biljne mase u  kratkom vegetacijskom periodu i što je čini CO 2 neutralnom sirovinom.Uspješan uzgoj konoplje ne zahtijeva upotrebu pesticida, čime pozitivno utječe nabioraznolikost  i zdravlje tla. Raste brzo i zasjenjuje tlo, čime se spriječava isušivanje ierozija tla, te usporava rast korova, što je posebno važno u plodoredu za ozime kulture.

HR bez specijaliziranih proizvođača

‘Predmeti poslovanja Zadruge su proizvodi bazirani na industrijskoj konoplji, posebno stabljici. ‘Do 2019. godine zakonski je bilo zabranjeno korištenje stabljike konoplje, rezultat čega jeda u Hrvatskoj nema proizvođača specijaliziranih za ovaj dio tržišta. Primjene u građevinarstvu i tekstilnoj industriji koje su razvijene, posebno u Francuskoj, Irskoj i Belgiji te oko Baltičkog mora su geografski udaljene te opterećene visokim transportnim troškovima do Hrvatske’, pojašnjava gđa Vesna te otkriva ciljeve Zadružne konopljare.

Tri glavna cilja

‘Tri osnovne djelatnosti koje želimo realizirati u okviru zadruge jest upoznati dosadašnje načine korištenja konoplje u graditeljstvu, poljoprivredi, tekstilima i ponovo ih primjenjivati, raditi inovativne proizvode, pronalaziti inovativne metode korištenja konoplje kroz partnerstva sa znanstvenim organizacijama te kroz formu zadruge koja je bazirana na otvorenosti i transparentnosti povezati ljude, znanja i resurse iz svih oblika djelatnosti vezanih za industrijsku konoplju. Zadruga je idealna platforma za razvijanje „mreža“ podrške, partnera, kooperanata, arhitekata, graditelja’, pojašnjava. Dodaje kako su kroz realizaciju prve djelatnosti uspješno prošli sve faze od sjetve konoplje, prekožetve, obrade vlastitih stabljika u sječku i vlakna kao i izradu pilot serije blokova od konoplje (konobetona).

Kompletna stručna podrška

Zadruga, kroz svoje članove i partnere, nudi kompletnu stručnu podršku vezanu za projektiranje, nabavu i izvedbu sistema za koji se investitori odluče (izvedbe konobetona na licu mjesta, zidanje kono blokovima, toplinska izolacija konopljinim vlaknima). S ciljem da u bi to u budućnosti bili materijali proizvedeni u Hrvatskoj. Arhitektica Šoić objasnila je kako konoplja funkcionira u gradnji. ‘Za izradu građevinskih materijala koriste se sječka i vlakna koja se dobiju iz stabljikakonoplje. Sječka zajedno s vapnom i vodom čini konopljin beton, konobeton, hempcrete,dok se od češljanih vlakana proizvode izolacijske ploče. Iako se zove konobeton on nemapotrebnu statičku čvrstoću tako da je kod ovog sistema nosiva konstrukcija drvena /češće/ili u nekim slučajevima betonska. Između nosivih elemenata izvode se zidovi od konopljinog betona na dva načina: na licu mjesta direktnim ulijevanjem u drvenu oplatu / izvedba slična izradi običnog betona/ ili zidanjem blokovima od konobetona prethodno izrađenim u za to specijaliziranim pogonima.Vanjski zidovi se izvana žbukaju posebnim žbukama koje osiguravaju zaštitu od atmosferiija ali istovremeno i „disanje“ takvih zidova.Postoje i sistemi slični montažnoj gradnji u kojoj se u panele ugrađuje vuna od konopljinihvlakana umjesto do sada korištene kamene vune. Moguće je također izvesti zidove ikonstrukciju od opeke i betona u klasičnoj izvedbi gradnje, a sa vanjske strane postavititoplinsku izolaciju od konopljinih vlakana’,
pojašnjava.

Razlike od ‘klasične’ kuće

Dotakla se i razlike gradnje između kuće od konoplje i klasične gradnje. ‘Razlika kod same gradnje gotovo je nikakva, procedura je manje-više ista od projekta do izvedbe.
Razlika se osjeća kod korištenja.Kvaliteta življenja u objektima sagrađenim od konoplje je neusporedivo povoljnija nego kodklasičnih metoda gradnje. Konopljin beton i blokovi od konoplje apsorbiraju te otpuštajuvlagu iz zraka što je vrlo prirodna regulacija mikroklime u građevinama.Ovi materijali imaju vrlo visok toplinski kapacitet te istovremeno odlična izolacijskasvojstva. To omogućuje značajno snižavanje troškova za energiju, grijanje i hlađenje jer suobjekti toplinski vrlo inertni, što je uz današnje cijene energije značajna prednost.Prigušenje zvuka je također vrlo visoko te za normalne životne sredine ne traže nikakvedodatne intervencije u akustici prostora. Konopljin beton i blokovi od konoplje ne gore nitine ispuštaju otrovne plinove pri izlaganju vatri’, ispričala je. Vrijeme gradnje ovisi o odabira materijala od konoplje kojim se namjerava graditi. ‘Ukoliko se odlučite za gradnju konopljom u oplati, svakako traje duže jer treba pričekati da se konobeton poveže i osuši. Međutim, konobeton ne treba dodatne termoizolacijskeslojeve kao beton pa je gradnja u tom segmentu jednostavnija.Gradnja konoblokovima je čak i nešto brža od gradnje blokovima od opeke jer su blokovilakši (7 x u odnosu na betonske) i veći te gradnja traje kraće.Izolacijski ploče od konopljinih vlakana se postavljaju identično poput tog tipa izolacije odnpr kamene vune’, dodaje arhitektica.

Ogromne ekološke prednosti

Naglašava kako konoplja kao građevinski materijal ima značajna ekološka svojstva. Građevinarstvosudjeluje u onečišćenju ugljikovim dioksidom (CO 2 ) s oko 40 %, a konoplja kao građevinska sirovina čak ga skladišti u fazi uzgoja. CO 2 otisak je negativan.Uz izolacijska svojstva beton od konoplje i odlično akumulira toplinu i inertan je. Tozajedničko djelovanje omogućuje iznimnu uštedu u troškovima za energiju, grijanje ihlađenje. Prema podacima iz literature te uštede iznose i do 70 % ukupnih troškova zaenergiju, što je, uz današnje cijene, velika ušteda. Ne manje važno jest da je utrošakenergije redovito vezan i za onečišćenje ugljikovim dioksidom koje se na taj način dodatnosmanjuje.

Koja je cijena kuće od konoplje?

Dotakli smo se i prosječne cijene kuće od konoplje. ‘Govoriti o cijenama gradnje materijalima od konoplje u sadašnjem vremenu je zaistanezahvalno obzirom da trenutačno i cijene klasične gradnje variraju ovisno gdje, kada ikoliko kvalitetno želite graditi.Ne bježimo od konkretnih brojki, no o troškovima za pojedini objekt ima smisla govoriti tekpo završenom projektu jer ponekad odabir opremljenosti kuće može biti znatno veći faktor nego izbor materijala za gradnju.Treba očekivati da je početna investicija građenja materijalima od konoplje nešto viša, štoće se otplatiti značajno nižim troškovima za energente i održavanje’, pojašnjava nam. U Hrvatskoj i Sloveniji trenutno ima svega par kuća izgrađenih od konoplje. ‘Gradnji konopljom prvenstveno teži ekološki osvješćeniji dio populacije. To su investitori koji će, svjesni svih ekoloških prednosti, uz razmjerno podjednaku cijenu, odabrati građenje konopljom i potrebna im je potpuna podrška u tom procesu, a to je ono što mislimo da smo
u ovom trenutku u stanju ponuditi’, zaključuje arhitektica Šoić. Odala nam je i planove Zadruge za budućnost. ‘U rujnu planiramo prezentaciju građenja sa našim blokovima od konoplje na lokaciji uZaprešiću. Izrada blokova je u tijeku. Nadamo se da će prezentacija, uz već pokazani interes dati i bolji uvid u zainteresiranost
za ovaj tip gradnje i upotrebe materijala od konoplje. Ovisno o tome ići će i daljnja proizvodnja. Pokušati ćemo pokazati da se visoki ekološki principi mogu realizirati i po
strogim kriterijima ekonomske rentabilnosti. Detaljnije obavijesti o prezentaciji objaviti ćemo krajem kolovoza.U ovom trenutku imamo i potpisane ugovore za projektiranje nekoliko objekata u Lici uzkorištenje materijala od konoplje čija gradnja bi trebala krenuti krajem iduće godine’, zaključuje.

Sve informacije o zadruzi možete naći na https://zadruzna-konopljara.hr/
a upite o temama vezanim za konoplju pošaljite na [email protected].