Endokanabinoidni sustav: Kako kanabis djeluje na mozak?

Jeste li ikad razmišljali što je endokanabinoidni sustav?

Dok neki konzumiraju kanabis radi njegovih psihoaktivnih učinaka, drugi ga koriste kao lijek. No, on ne bi djelovao na nas kada ljudsko tijelo ne bi imalo mehanizam za interakciju s aktivnim kemijskim spojevima poput THC-a ili CBD-a. Taj mehanizam nazivamo endokanabiniodni sustav, a upravo on omogućuje aktivnim komponentama kanabisa da utječu na naš organizam.

Dalje u tekstu objasnit ćemo funkcionalnosti endokanabinoidnog sustava i njegove dijelove.

Što je endokanabinoidni sustav?

Znanstvenici su kanabinoidne receptore u tijelu prvi puta opisali tek 1980-ih godina kao poseban sustav regulatornih mehanizma u tijelu te ga nazvali endokanibinoidni sustav.

Interakcija receptora u endokanabinoidnom sustavu i kanabinoida iz kanabisa dovodi do psiholoških i fizioloških učinaka. Ti učinci tiču se tjelesnih funkcija poput: motoričke kontrole, donošenja odluka, učenja i pamćenja, tjeskobe, stresa, straha, boli, tjelesne temperature, emocija i sl.

Tri su ključne komponente endokanabinoidnog sustava:

• Kanabinoidni receptori
• Endokanabinoidi
• Metabolički enzimi

 Što su kanabinoidni receptori?

Kanabinoidni receptori smješteni su na površini stanica u ljudskom tijelu, a njihova je zadaća prenositi informacije o promjeni stanja unutar stanice te pokretati stanični odgovor. Postoje dva glavna podtipa kanabinoidnih receptora, CB1 i CB2,  koji su ujedno i najviše istraženi.

• CB1 receptori najrasprostranjeniji su u mozgu, no pojavljuju se u čitavom živčanom sustavu. U kombinaciji s endokanabinoidima utječu na otpuštanje neurotransmitera te djeluju psihoaktivno.
• CB2 receptori najčešće su smješteni izvan živčanog sustava u tijelu. Mogu se naći u imunološkom sustavu, probavnom sustavu, krvnim stanicama, krajnicima, i sl. Oni kontroliraju upalne reakcije i imunološke funkcije u tijelu.

Važno je napomenuti da se oba receptora mogu naći u cijelom tijelu.

Što su endokanabinoidi?

Endokanabinoidi su kanabinoidi koje tijelo prirodno proizvodi, a vežu se na endokanabinoidne receptore. Oni djeluju na održavanje fiziološke stabilnosti tijela, odnosno povezani su s konceptom homeostaze te pomažu pri stabilizaciji neravnoteže do koje dolazi uslijed bolesti ili ozljeda.

Postoje dva glavna endokanabinoida:

• Anandamid je neurotransmiter i endokanabinoid, po kemijskom sastavu analogan THC-u. Sintetizira se u staničnim membranama i veže na CB1 i CB2 receptore. Anandamid djeluje utječe na regulaciju apetita, osjećaja ugode te, djelomično, osjećaja boli. S obzirom da molekula anandamida toliko nalikuje molekuli THC-a, pretpostavlja se da THC u tijelu imitira djelovanje ovog endokanabinoida.
• 2-arahidonoilglicerol (2-AG) je drugi glavni endokanabinoid koji se veže na CB1 i CB2 receptore te najobilniji endokanabinoid u tijelu. Smatra se da igra ulogu u regulaciji apetita i osjećaja boli te utječe na funkcije imunološkog sustava. S obzirom da je otkriven tek 1992. godine, točna funkcija 2-AG endokanabinoida još se mora utvrditi.

Što su metabolički enzimi?

Endokanabinoidi se u tijelu sintetiziraju na zahtjev, što znači da se koriste točno kada su potrebni i ne pohranjuju se za kasniju upotrebu kao neki drugi spojevi. Zadatak metaboličkih enzima je da brzo razgrade endokanabinoide jednom kada se iskoriste.

Oni osiguravaju da se endokanabinoidi koriste točno kada su potrebni i ne duže nego što su potrebni. Postoje dva glavna enzima:

• FAAH, koji azgrađuje Anandamid.
• MAGL, koji razgrađuje 2-AG.

Kako kanabinoidi djeluju na mozak?

 

Kanaboidi koji se nalaze u kanabisu mogu ometati kemijske poruke koje se šalju među neuronima.

Primjerice, kada osoba konzumira kanabis s visokim postotkom THC-a, THC će se vezati na endokanabinoidne receptore u mozgu. Receptori tada stvaraju dodatne neurotransmitere, u ovom slučaju Anandamid.

THC tako može utjecati na sposobnosti prirodnog moždanog kanabinoida i slati previše signala neuronu koji “sluša”. Kada se to dogodi, neuron koji “sluša” proizvest će dodatne doze Anandamida. Anandamid se otpušta preko sinapsi – praznina između živčanih stanica – te se veže na CB1 receptore u neuronima mozga.

Kako endokanabinoidi djeluju na mozak?

Endokanabinoidi su derivati masnih Omega-3 kiselina, a sintetiziraju se na zahtjev po potrebama tijela. Nisu topivi u vodi pa samim time djeluju lokalno. Jedna od aktivnosti endokanabinoida je otpuštanje neurotransmitera, koji prenose komunikaciju među neuronima.

Kako kanabinoidni lijekovi utječu na endokanabinoidni sustav?

Lijekovi temeljeni na kanabinoidima mogu utjecati na ravnotežu endokanabinoidnog sustava. Aktivacija kanaboidnih receptora zbog nekog medicinskog razloga može izazivati druge neželjene nuspojave.

Što su fitokanabinoidi?

Fitokanabinoidi uključuju sve prirodne spojeve iz biljaka koji mogu doći u interakciju s kanaboidnim receptorima. Ove spojeve osim u kanabisu možemo pronaći i u drugim biljkama, poput lišajeva, crnog papra, lavande i sl.

Kombinacija kanabinoida i terpenoida, spojeva koji marihuani daju karakterističan miris, može pojačati psihoaktivne i medicinske učinke na tijelo. Ova “sinergija” između kanabinoida i drugih spojeva obično se naziva efekt pratnje (eng. entourage effect).

Postoji više od 100 kanabinoida koje proizvodi biljka kanabisa, a mogu se podijeliti na 5 primarnih strukturnih tipova:

• THCA ili Tetrahidrokanabinolna kiselina je primarni fitokanabinol kojeg proizvodi marihuana. THCA unutar biljke nije psihoaktivan, već se dekarboksilira u THC zagrijavanjem – kroz pušenje, isparavanje ili kuhanje. THC djeluje s CB1 i CB2 endokanabinoidnim receptorima, a odlikuje se protuupalnim i analgetskim svojstvima. Nuspojave uslijed predoziranja THC-om su tjeskoba, uspavanost i brzo lupanje srca. Obično se pojavljuju kod novih korisnika, a češćom konzumacijom povećava se tolerancija na njegove učinke te samim time i izloženost nuspojavama.
• CBDA ili Kanabidiolna kiselina je drugi primarni fitokanabinol. CBDA se, poput THC-a, može zagrijavanjem pretvoriti (dekarboksilirati) u CBD. Utvrdilo se da CBD nije u interakciji s CB1 i CB2 receptorima, već djeluje na druge receptore u tijelu. Proveden je čitav niz istraživanja o utjecaju CBD-a na zdravlje, koja su pokazala kako CBD može, između ostaloga, utjecati na smanjenje anksioznosti, bolova, upala te suzbiti širenje stanica tumora.
• CBG ili Kanabigerol je analgetski, nepsihoaktivni kanabinoid. Uglavnom je u interakciji s receptorima koji ne pripadaju endokanabinoidnom sustavu. Pokazao se učinkovit kao analgetik i antibiotik, kao i u suzbijanju stanica tumora. Istraživanja na glodavcima pokazala su kako bi mogao biti učinkovit i u terapiji upalne bolesti crijeva.
• CBCA ili Kanabikromenska kiselina je fitokanabinoid proizveden u ranom ciklusu cvjetanja bilje konoplje, što podrazumijeva branje nezrelih cvjetova. Razlikuje se od THC-a po tome što nije u interakciji s kanabinoidnim receptorima. Istraživanja su pokazala protuupalna i analgetska svojstva CBC-a.
• CBN je kanabinol koji ne proizvodi sama biljka, već nastaje kao rezultat oksidacije THC-a. Otkriven je u starim uzorcima konopljine smole ili ulja, a njegova prisutnost upućuje na loše skladištenje proizvoda od konoplje. Istraživanja pokazuju kako CBN djeluje u terapiji opeklina, a u kombinaciji s THC-om uspavljujuće.

Više o ne-psihoaktivnim kanabinoidima pročitajte u članku: “Ostali značajni kanabinoidi: CBC, CBN, CBDA , CBGA, THCV“.

Što su terpeni?

Miris i aroma kanabisa sadržani su u terpenima. Oni predstavljaju aromatične sastojke svih esencijalnih biljnih ulja, a mogu se naći u začinima, voću i povrću. Podložni su hlapljenju ako se loše skladište.

Kako se pokazalo, terpeni će u kombinaciji s kanabinoidima proizvesti dodatne učinke. Ova “sinergija” objašnjava zašto različite sorte kanabisa mogu proizvesti različite učinke, iako imaju gotovo iste sastave kanabinoida.

Više o terpenima pročitajte ovdje: “Terpeni: Sve o mirisu i okusu kanabisa“.

Terpeni mogu doći u interakciju s mnogo različitih receptora u mozgu i tijelu jer se, poput kanabinoida, vežu za masti.

Kanabis proizvodi više od 200 terpena tijekom svoga razvoja, a neki od važnijih koji ostaju prisutni nakon branja su:

• Penin je primarni terpen u kanabisu, koji najviše utječe na njegov miris. Penin inhibira enzimsku aktivnost, čime može ublažiti negativan utjecaj THC-a na kratkoročno pamčenje.
• Limonen je terpen odgovoran za citrusne note koje su karakteristične za neke sorte kanabisa (npr. Lemon Haze), a kod drugih biljaka najobilniji je u agrumima. Ima antidepresivno djelovanje ukoliko se redovito konzumira kroz prehranu.
• Mircen je terpen koji se, između ostaloga, javlja i u hmelju. Istraživanja pokazuju da opušta mišiće i djeluje uspavljujuće.
• Beta – Kariofilen u prirodi možemo pronaći u crnom papru. Jedan je od terpena pronađenih u konoplji, koji u interakciji sa CB2 receptorima može imati protuupalno djelovanje. Beta – Kariofilen može ublažiti mamurluk uzrokovan predoziranjem THC-om.
• Linalol postoji u prirodi, u značajnim količinama u lavandi, a djeluje umirujuće i antidepresivno.

Pogledajte ovaj zanimljivi video o endokanabinoidnom sustavu!

 

Portal „vutropedija.com“ se ograđuje od odgovornosti izrade, posjedovanja, uporabe i prometa kanabisom u državama gdje je ilegalno. Pomno obratite pažnju na zakon i legalitet kanabisa u državi u kojoj se nalazite. Savjeti sa portala „vutropedija.com“ ne mogu zamijeniti profesionalnu medicinsku pomoć. Za više informacija obratite se svom liječniku.