
Terpeni su zaslužni za miris i aromu mnogih biljaka pa tako i instančanih nota koje osjetimo kod kanabisa. Razlike između mirisa i okusa pojavljuju se zbog različitih koncentracija određenih terpena, upravo zato su neke biljke/sorte slađe našim osjetilima, neke su više “spicy”, a neke mogu mirisati poput voća ili sira.
Kako smo napomenuli, terpeni se nalaze u svakoj biljci, ali u kanabisu imaju puno složeniju ulogu.
U ovom članku ćemo objasniti karakteristike najčešćih terpena, njihova najvažnija svojstva te kako utječu na tijelo.
Tablica sadržaja
Što su terpeni?
Terpeni (eng. terpenes) su aromatske molekule iz skupine ugljikovodika koje se nalaze u gotovo svim vrstama biljaka, a odgovorne su za aromu i miris svih biljaka. Terpeni postoje s razlogom, a jedna od glavnih uloga terpena u prirodi je odbijanje grabežljivaca i ostalih nametnika.
terpeni (prema terpentin), hlapljivi nezasićeni ugljikovodici ugodna mirisa. Ubrajaju se u tzv. jednostavne lipide, a sastoje se od izoprenskih jedinica, CH2=C(CH3)–CH=CH2. Monoterpeni sadrže dvije izoprenske jedinice (C10H16), seskviterpeni tri (C15H24), diterpeni četiri (C20H32), itd. U širem smislu, terpeni obuhvaćaju i više polimere i od terpena izvedene spojeve koji sadrže kisik (terpenoidi). Terpeni se nalaze u mnogim eteričnim uljima; uključuju vitamine A, E i K, karotenoide te fitol (sastojak klorofila). Znanstveno su i tehnički vrlo važni jer su karakteristični proizvodi životnih procesa i sastojci većine prirodnih i umjetnih mirisnih tvari. Mnogi su važni u medicini (npr. borneol, geraniol, kamfor, linalol, mentol, limonen, pinen); rabe se u mirisima te kao dodatci hrani (začini).
Primjerice, začini poput papra, ružmarina, origana koje koristimo u kuhanju imaju posebne arome upravo zato što sadrže određene koncentracije terpena u sebi.
Uloga terpena u kanabisu
Kanabis može imati do 120 različitih terpena, od kojih se njih 100 ne nalazi u niti jednoj drugoj biljci, već isključivo u kanabisu. Svaka različita vrsta ima različitu koncentraciju terpena, što rezultira velikim razlikama između okusa, arome i učinaka.
Terpeni ne utječu samo na okus i aromu, već utječu i na djelovanje kanabisa. Donedavno se smatralo da su isključivo kanabinoidi odgovorni za djelovanje kanabisa, no ustanovilo se da terpeni djeluju u kombinaciji s njima i pojačavaju njihov učinak.
Dvije vrste kanabisa s istim kanabinoidima, ali s različitim terpenima mogu imati različito djelovanje.
Neki terpeni nadopunjuju kanabinoide tako da im omogućuju lakši ulaz u krvotok, poput mircena koji povećava staničnu propusnost i apsorpciju kanabinoida u tijelo.
Primjerice, limonen djeluje na proizvodnju serotonina što utječe na raspoloženje, tako da vrste kanabisa s visokim koncentracijama limonena često imaju “uplifting” efekt odnosno podiožu razinu raspoloženja kod osoba.
Najčešće vrste terpena u prirodi
Mircen: Terpen s tropskim voćnim notama
Mircen (Myrcene) se nalazi u biljkama poput citrona, lovora i mirte – biljci iz porodice mirtovki po kojem je ovaj terpen dobio ime. Ima zemljastu i mošusnu aromu s notama tropskog voća.
Posebnost mircena je u tome što povećava apsorpciju kanabinoida, čime se omogućuje puno brži i intenzivniji učinak.

Iako ova vrsta terpena nije toliko poznata, nalazi se u najvećim koncentracijama upravo u kanabisu, ponekad je to i više od 65% sadržanih terpena, što je primjetno u vrstama poput Skunka, White Widow-a ili Kush porodice.
Vrlo je efikasan kao prirodni sedativ, kod liječenja upala i kronične boli, te se u nekim slučajevima preporučuje kod sekundarnih nuspojava kemoterapije, ali i nesanice.
Limonen: Jedan od zastupljenijih terpena u citrusima
Limonen (Limonene) se nalazi u velikim koncentracijama u citrusnim biljkama, a upravo je po limunu i dobio ime. Njegova ljekovita svojstva uključuju dokazano antibakterijsko i antifungalno djelovanje, a poznato je i da djeluje na serotonin, što ga čini sjajnim u borbi protiv depresije ili stresa jer podiže razinu energije u tijelu.
Drugi je najčešći terpen u biljci kanabisa, a nalazi se uglavnom u vrstama kanabisa poput Lemon-a, po čemu su sorte iz te porodice dobile ime. Većina vrsti s nazivom “lemon” ili “acid” obično sadrže visoke koncentracije Limonena.
Sabinen: Terpen paprene arome
Sabinen (Sabinene) spada u skupinu bicikličnih monoterpena. Nalazi se u mnogim biljkama, primjerice u hrastu, ali je najviše poznat po svojoj koncentraciji u papru te je upravo on zaslužan za istančanu “paprenu” aromu.
Zbog antibakterijskih i antiupalnih svojstava, poznat je po svojoj ulozi u liječenju kožnih bolesti. Može se pronaći u visokim koncentracijama kod nekih vrsti kanabisa poput Ultra Haze i Super Silver Haze.
Beta-Kariofilen: Terpen koji djeluje na receptore
Beta-Kariofilen (Beta-caryophyllene) nije toliko često zastupljen u prirodi, ali je mnogo poznatiji od ostalih jer je jedini sposoban doprijeti do kanabinoidnih receptora, posebice CB2 receptora.
Ima svojstva ublažavanja boli, kao i sposobnost djelovanja na anksioznost, a može se koristiti i za liječenje ovisnosti od alkohola i duhana. Ima začinjenu, snažnu aromu sličnu cimetu.
Bisabolol: Poznati miris kamilice
Ovaj terpen je najznačaniji za miris kamilice gdje i pronalazimo visoke koncentracije ovog terpena. Najviše se koristi kod proizvodnje različitih krema za lice za efekt “utegnute i mlađe” kože jer daje gipkost i smanjuje ljuštenje površinskih slojeva kože, a odličan je za masnu i nečistu kožu.

Koristi se dodatak u “prirodnim” dezodoransima, pastama za zube i mnogo drugih kozmetičkih proizvoda. Najbitnija karakteristika Bisabolola je izraženo antioksidativno i antiupalno djelovanje koje može pomoći kod upalnih procesa na koži ili bolova u tijelu izazvanih upalama.
Linalol: Zaslužan za bazni miris kanabisa
Linalol (Linalool) je terpen koji spada u skupinu monoterpena, a zaslužan za poseban bazni miris kanabisa lako prepoznatljivog u svakoj vrsti kanabisa. U prirodi se najviše povezuje s mirisom lavande, a može se pronaći i u cimetu temetvici, ali u puno manjim koncentracijama.
Zbog smirujućeg djelovanja koristi se za borbu protiv depresije, artritisa i nesanice, ali i mnogih drugih stanja.
Humulen: Pivski terpen
Humulen (Humulene) se u prirodi najviše istančao u hmelju pa tako i indirektno određuje aromu i okus svima poznatom piću – pivu. Ima zemljastu i blago začinjenu aromu zaslužnu za karakterističan miris hmelja (lat. Humulus lupulus) po kojem je dobio ime, ali i njegovom biljnom rođaku iz porodice Cannabeceae – kanabisu.

Nakon nekolicine provedenih istraživanja na različitim biljkama koje sadrže visoke koncentracije ovog terpena poput hmelja, ginsenga i crnog papra, dokazano je da Humulen ima odlična antiupalna i analgetska svojstva.
Alfa i Beta-pinen: Terpen koji je odredio miris borovine
Alfa i beta pinen su najčešći terpeni u prirodi, a ime ovih terpena dolazi od latinskog pine, pinus – naziv za porodicu borova kojoj upravo ovi terpeni daju karakterističan i široko poznat miris borovine. Osim što ove terpene u prirodi najviše pronalazimo kod različitih vrsta borova, mogu se pronaći u nešto većim koncentracijama u ružmarinu te peršinu.
Ovi terpeni djeluju pozitivno na pluća ljudi tako da šire bronhije i olakšavaju disanje, a često se koriste u pripravcima kod pojave astme i drugih problema s plućima. Kod kanabisa, poznata su po svojoj većoj koncentraciji u vrstama poput Gorilla Glue, Jack Herer ili Skunk-a.

Terpeni kao lijek iz prirode
Ovo je samo nekoliko od više stotina terpena koji postoje u prirodi, gotovo svaki ima zasebno djelovanje koje najčešće pozitivno po osobu.
Od nesanice, depresije, bakterijskih infekcija i mnogih drugih zdravstvenih problema, terpeni se pokazuju kao odlično i potpuno prirodno rješenje. Imajući na umu ozbiljnost situacije te uz prethodno savjetovanje s liječnikom, terpeni mogu nekima biti od velikog značaja kod smanjenja mnogobrojnih tegoba.
Terpeni se mogu kupiti kao sastojak nekih proizvoda ili u obliku otopina u nekolicini online trgovina ili ljekarni.
Postavi prvi komentar na ovu objavu