Kada danas spomenemo Vikinge, zamišljamo ratoborne, krvoločne osvajače koji su bili sjajni moreplovci i napadali daleke obale kako bi se dokopali ratnog plijena. Serija Vikinzi je u današnje vrijeme uvelike popularizirala ove sjeverne ratnike.
No jeste li znali da su Vikinzi bili vješti u herbalizmu (biljnoj medicini) i da su čak koristili kanabis u razne svrhe?
Tablica sadržaja
Povijest Vikinga
Vikinzi, ponekad nazvani i Normani, narod su koji je živio na južnom poluotoku Skandinavije (današnjem području Danske, Norveške i Švedske).
Bili su vrhunski moreplovci i svojim bi brodovima stizali i do obala Mediterana, sjeverne Afrike i Bliskog istoka, a od kasnog 10. stoljeća počeli su naseljavati i Grenland te ploviti duž obale Sjeverne Amerike.
Vikinško doba traje od prvog zabilježenog napada na samostan Lidisfarne na engleskoj obali 793. godine do posljednjeg zabilježenog napada 1066. godine, kada Vilim Osvajač napada Englesku.
Arheološko nalazište na kojem su nađeni ostaci konoplje
Švedski arheolog Gabriel Gustafson i norveški arheolog Haakoon Shetelig 1904. godine vodili su iskopavanje grobnog nasipa Oseberg. Jedan je od lokalnih poljoprivrednika u mjestu pokraj grada Tonsberga u regiji Vestfold u Norveškoj otkrio dokaze velikog grobnog nalazišta te zatim kontaktirao lokalne vlasti.
Iskopani su grobovi nekoliko žena, desetak konja i životinja, nekoliko saonica, kočija i veliki vikinški brod, najvjerojatnije zakopani oko 834. godine.
Među svakidašnjim predmetima i artefaktima mogle su se naći postelje za krevet, drvene škrinje, figurice, alati, vunena odjeća, svila, tapiserije i kožne torbice koje su sadržavale kanabis. Nalazište je bilo dobro očuvano, ponajviše zbog velike količine gline koja je okruživala predmete.
Otkrivene su košare s voćem, pa čak i ukiseljeno tijesto za kruh. S obzirom da običan narod ne bi bio pokapan s toliko blaga, povjesničari su zaključili da su žene pronađene u grobovima pripadale vladarskom staležu.
Pretpostavlja se da su Vikinzi oko 850. godine donijeli kanabis na Island.
Za što su Vikinzi koristili konoplju?
Vikinzi su bili vrlo vješti u biljnoj medicini i znali su da razne biljke mogu liječiti bolesti, smanjivati bol te izazvati psihoaktivne učinke. Kanabis se vjerojatno konzumirao među stanovništvom kao sredstvo za smanjenje boli.
To znamo jer su ostaci DNK iz pronađenih leševa pokazali prisutnost više malignih bolesti.
Nalazište Oseberg nije prvi put da su arheolozi našli dokaze da Vikinzi uzgajaju kanabis. Još jedan pronalazak iskopan je na farmi Sosteli na južnoj strani Norveške u okrugu Vest-Adger još 2012. godine.
Ostaci kanabisa bili su prisutni među raznim predmetima i artefaktima nađenim na mjestu iskapanja.
Druge supstance koje su koristili
Osim što se kanabis koristio kao sredstvo za smanjivanje bolova, Vikinzi su koristili i druge biljke zbog njegovih psihoaktivnih svojstava.
Iako nema sigurnih dokaza, povjesničari smatraju da su Vikinzi često jeli halucinogene gljive, poput muhare (lat. Amanita Muscaria). One bi se konzumirale prije bitke kako bi ratnici lakše savladali strah.
Ako su Vikinzi koristili halucinogene gljive zbog njihova psihoaktivnog učinka, postoji mogućnost da su i kanabis koristili zbog istih svojstava.
Vikinzi nisu bili jedini
Vikinzi nisu bili jedini narod u drevnoj Europi koji je koristio kanabis. Drugi narodi također su sadili ovu biljku i koristili je za izradu tekstila te prilikom vjerskih rituala.
Kod njemačkih je pogana, na primjer, kanabis korišten u ritualima štovanja Nordijske božice ljubavi, Freye.
Postoje dokazi da se kanabis koristio tijekom rituala porođaja. Posađene biljke kanabisa također su nađene po čitavoj Irskoj i Škotskoj, stoga možemo zaključiti da su i keltski narodi konzumirali ovu biljku.
Pronađeni su dokazi da su i Skiti sadili konoplju, najvjerojatnije za izradu tekstila ili šamanske rituale.