10 000 godina povijesti kanabisa

Povijest kanabisa

8.000+  pr.Kr

Upotreba konoplje u lončarstvu otkrivenom na mjestu prastarog sela koje datira više od 10000. g pr.Kr, a nalazi se na području modernog Tajvana. Pronalaženje dokaza upotrebe i uzgoja konoplje u ovom vremenskom rasponu svrstava ju u jednu od prvih i najstarijih poznatih kultura ljudske poljoprivrede. Kao što je objasnio Richard Hamilton u američkom  znanstvenom članku o održivoj poljoprivredi iz 2009. „Moderni ljudi pojavili su se prije oko 250 000 godina, ali poljoprivreda je prilično nedavni izum, star tek oko 10 000 godina … Poljoprivreda nije prirodna, to je ljudski izum. Ujedno je i osnova moderne civilizacije. ” Na tu se točku nadovezao i Carl Sagan 1977. godine, kada je rekao da postoji mogućnost da je marihuana zapravo prva poljoprivredna kultura na svijetu, što je dovelo do razvoja same civilizacije (vidjeti 1977. – dolje).

PLAĆENI OGLAS

6000. pr.Kr

Sjemenke i ulje kanabisa koriste se za prehranu u Kini

4000. pr.Kr

Tekstil od konoplje koristi se u Kini i Turkmenistanu.

2737. pr.Kr

Prvo zabilježeno korištenje kanabisa kao lijeka u Kini.

2.000. – 800. pr.Kr

Bhang (piče od kanabisa) spominje se u hinduističkom svetom tekstu Atharvaveda (Science of Charms) kao “sveta trava” – kanabis glasi kao jedna od pet svetih biljaka Indije. Ritualno se daje kao dar Šivi.

1500. pr.Kr

Kanabis se uzgaja u Kini radi hrane i vlakana. Skiti uzgajaju kanabis i koriste ga za tkanje fine tkanine.

700. – 600. pr.Kr

Zoroastrian Zendavesta, drevni perzijski religiozni tekst od nekoliko stotina svezaka, govori o bhang-u kao “dobrom” narkotiku.

600. pr.Kr

Konop od konoplje pojavljuje se na jugu Rusije.

700. – 300.pr.Kr  

Skitska plemena stavljaju sjeme kanabisa kao dar u kraljevskim grobnicama.

500. pr.Kr

Skitski par umire i pokopan je s dva mala šatora koji pokrivaju spremnike za tamjan. U jednom je bila ukrašena kožna torbica koja je sadržavala sjemenke divljeg kanabisa. To se u potpunosti podudara s Herodotovim pričama. Groblje je otkriveno krajem 40-ih godina prošlog stoljeća u Pazryku, sjeverozapadno od planine Tien Shan u modernom Kazahstanu. Konoplju su u Sjevernu Europu uveli Skiti. Pronađena je urna s lišćem i sjemenkama biljke kanabisa, pronađena blizu Berlina, a datira joj otprilike u ovo vrijeme 500. g.pr.Kr. Uporaba proizvoda od konoplje nadalje se proširila širom sjeverne Europe.

430. pr.Kr

Herodot izvještava o Skitskoj ritualnoj i rekreacijskoj upotrebi kanabisa ( Herodot, Povijest – 430.  pr.Kr ).

200. pr.Kr 

U grčkoj se pojavljuje užad od konoplje. Kineska knjiga o obredima spominje tkaninu od konoplje.

100. pr.Kr

Prvi dokaz o konopljinom papiru koji datira iz ovog razdoblja, otkriven u Kini.

100. – 0. pr.Kr

Psihotropna svojstva kanabisa spominju se u knjizi Shennong Bencaojing – kineskoj knjizi o agrikulturi i medicini.

0. – 100.

U sibirskoj grobnici koja datira iz ovog doba otkrivena kutija za skladištenje hašiša, korijandera i soli.

23. – 79.

Plinije Stariji je u svojoj knjizi Prirodna Povijest spominje konoplju i njene analgetske učinke.

47. – 127.

Plutarh spominje da su Tračani koristili kanabis kao opojni lijek.

70.

Dioskorid, liječnik u Neronovoj vojsci, u svojoj Farmakopeji spominje medicinsku marihuanu.

100.

Prvi uvoz konoplje u Engleskoj.

105.

Legenda kaže da je Ts’ai Lun izumitelj papira od konoplje, 200 godina nakon prve pojave (vidi 100. prije Krista).

130. – 200.

Grčki liječnik Galen propisuje medicinsku marihuanu.

200.

Prva istočnjačka farmakopeja sadrži poglavlja o medicinskoj marihuani. Kineski kirurg Hua T’o koristi marihuanu kao anestetik.

300.

Mlada žena u Jeruzalemu prima medicinsku marihuanu tijekom porođaja.

570.

Francuska kraljica Arnegunde pokopana je s konopljom.

500. – 600.

Židovski Talmud spominje euforična svojstva kanabisa.

850.

Vikinzi donose konoplju na Island.

900.

Arapi izučuju tehnike izrade papira od konoplje.

900. – 1000.

Akademici raspravljaju o prednostima i nedostacima konzumacije hašiša u vrijeme kad je široko popularan diljem Arabije.

1000.

Na talijanskim brodovima pojavljuje se užad od konoplje. Arapski liječnik Ibn Wahshiyah’s u knjizi “O otrovima” upozorava na potencijalne opasnosti marihuane.

1090. – 1124.

U Khorasanu, Perzija, Hasan ibn al-Sabbah regrutira sljedbenike za atentat. Legende govore o njihovoj navodnoj upotrebi hašiša. Te su legende neke od najranijih napisanih priča o snazi kanabisa i korištenju istog od strane paravojnih organizacija kao hipnotika (vidjeti američku vojnu upotrebu, 1942, dolje). Pušenje Hašiša u ranom 12. stoljeću postaje vrlo popularno širom Bliskog Istoka.

1155. – 1221.

Počeci perzijske legende o Sheiku Haydaru i njegovom navodnom izumu hašiša. Legenda se naknadno širi na Irak, Bahrein, Egipat i Siriju.

1171. – 1341.

Tijekom egipatske dinastije Ayyubid, Srijici donose kanabis u Egipat.

1200.

U 1001 noći, arapskoj zbirci priča, opisuju se opojna i afrodizijačka svojstva hašiša.

13. stoljeće

Napisana je najstarija monografija o hašišu, Zahr al-‘arish fi tahrim al-hashish. Od tada je izgubljena. Ibn al-Baytar iz Španjolske piše o psihoaktivnoj prirodi kanabisa. Arapski trgovci dovode kanabis na obalu Mozambika.

1271. – 1295.

Tijekom putovanja Marka Pola on piše o Hasanu Ibn al-Sabbi i njegovim “ubojicama”  te njihovom povezanošću s hašišom.

1300.

Pronalazak cijevi u Etiopiji koje datiraju iz ovog doba. Sadržavale su marihuanu što nam govori da se već tad biljka proširila iz Egipta u ostatak Afrike.

1378.

Osmanski emir Soudoun Scheikhouni izdaje jedan od prvih edikta protiv konzumacije hašiša.

1526.

Babur Nama, prvi car i utemeljitelj Mughalskog Carstva u Afganistanu saznaje za hašiš.

1532.

U Rabelaisovoj knjizi Gargantua i Pantagruel spominju se ljekoviti učinci marihuane.

1533.

Kralj Henrik VIII kažnjava je poljoprivrednike ako ne uzgajaju konoplju za industrijsku upotrebu.

1549.

Angolski robovi donijeli su kanabis sa sobom u plantaže šećera sjeveroistočnog Brazila. Bilo im je dopušteno da sade svoj kanabis između redova trske i da ga puše između žetve.

1550.

Epska pjesma Benk u Bode, pjesnika Mohameda Ebn Soleiman Foruli-a iz Bagdada, alegorijski se bavi borbom između vina i hašiša.

1563.

Portugalski liječnik Garcia da Orta izvještava o ljekovitim učincima marihuane.

1578.

Kinez Li Shih-Chen piše o antibiotskim i antiemetičkim učincima marihuane.

1600.

Engleska počinje uvoziti konoplju iz Rusije.

1606. – 1632.

Francuzi i Britanci uzgajaju kanabis u svojim kolonijama u Port Royalu (1606), Virginiji (1611) i Plymouthu (1632).

1616.

Doseljenici iz Jamestowna započeli su uzgoj biljke konoplje zbog neobično jakih vlakana i koristili su je za izradu konopa, jedara i odjeće.

1621.

Burtonova anatomija melankolije sugerira da marihuana može liječiti depresiju.

1600. – 1700.

Upotreba hašiša, alkohola i opijuma proširila se među stanovništvom okupiranog Carigrada. Hašiš postaje glavna trgovinska stavka između središnje i južne Azije.

1753.

Biolog Linnaeus naziva vrstu Cannabis sativa.

1764.

Medicinska marihuana pojavljuje se u dispanzeru u Novoj Engleskoj.

1776.

U Kentuckyju se počinje uzgajati konoplja.

1794.

Medicinska marihuana pojavljuje se u ambulanti u Edinburghu.

1798.

Napoleon otkriva da veći dio egipatske niže klase uobičajeno koristi hašiš, a on proglašava potpunu zabranu.

1800.

Plantaže marihuane procvjetale su u Mississippiju, Georgia, Kaliforniji, Južnoj Karolini, Nebraski, New Yorku i Kentuckyju. Također, u ovom razdoblju pušenje hašiša bilo je popularno u cijeloj Francuskoj, a u manjoj mjeri i u SAD-u. Proizvodnja hašiša širi se iz ruskog Turkmenistana u Yarkand u kineskom Turkmenistanu.

1809.

Antoine Sylvestre de Sacy, vodeći arabist, predlaže etimologiju između riječi “atentator” i “hašišin” – naknadna studija osporava njegovu teoriju.

1840.

U Americi su dostupni lijekovi na bazi kanabisa. Hašiš je dostupan u perzijskim ljekarnama.

1842.

Irski liječnik O’Shaughnessy objavljuje istraživanje kanabisa u engleskim medicinskim časopisima.

1843.

Francuski autor Gautier objavljuje Hashish Club.

1846.

Francuski liječnik Moreau objavljuje djelo – Hašiš i mentalne bolesti.

1850.

Kanabis se dodaje u američku farmakopeju.

1850. – 1915.

Marihuana se širom SAD-a koristila kao lijek i lako se mogla kupiti u ljekarnama i trgovinama.

1854.

Whittier piše prvo američko djelo u kojem se kanabis spominje kao opojno sredstvo.

1856.

Britanci oporezuju tržište “ganje” i “charasa” u Indiji.

1857.

Američki pisac Ludlow objavljuje Hasheesh Eater.

1858.

Francuski pjesnik Baudelaire objavljuje Umjetni ideal.

1870. – 1880.

Prva izvješća o pušenju hašiša u Grčkoj.

1890.

Grčko ministarstvo unutarnjih poslova zabranjuje uzgoj i upotrebu hašiša. Hašiš je u Turskoj protuzakonit. Sir J. R. Reynolds, glavni liječnik kraljice Viktorije, propisuje joj medicinsku marihuanu.

1893. – 1894.

Izdan je izvještaj Komisije za lijekove koji govori protiv konoplje. 70.000 do 80.000 kg godišnje hašiša legalno se uvozi u Indiju iz srednje Azije.

1906.

U SAD-u je donesen Zakon o hrani i lijekovima koji regulira označavanje proizvoda koji između ostalog sadrže alkohol, opijate, kokain i kanabis. Pušenje hašiša iz ranog 20. stoljeća i dalje je vrlo popularno na cijelom Bliskom istoku.

1910.

Meksička revolucija izazvala je priljev meksičkih imigranata u američko društvo koji su uveli naviku rekreativnog korištenja.

1914.

Harisonskim zakonom iz 1914. godine upotreba marihuane definirana je kao zločin.

1916.

Znanstvenici Ministarstva poljoprivrede američke vlade (USDA) Jason L. Merrill i Lyster H. Dewey stvorili su papir izrađen od konopljine celuloze, za koji su zaključili da je „povoljan u usporedbi s onima od drvene pulpe“ . Izvijestili su da u godišnjoj rotaciji tijekom 20-godišnjeg razdoblja, konoplja može proizvesti toliko celuloze koliko i sječa stabala tijekom istog 20-godišnjeg razdoblja.

1915. – 1927.

U Americi zabranjeno nemedicinsko korištenje. Prvo je nastupila zabrana u Kaliforniji (1915), a slijede Teksas (1919), Louisiana (1924) i New York (1927).

1919.

Amandman američkog Ustava zabranio je proizvodnju, prodaju i transport alkohola, time je marihuanu pozicionirao kao atraktivnu alternativu.

1920.

Grčki diktator Ioannis Metaxas bori se protiv pušenja hašiša.

1924.

Ruski botaničari klasificiraju još jednu glavnu vrstu kanabisa, Cannabis ruderalis.

1926.

Libanonska proizvodnja hašiša završava zbog zabrane.

1928.

U Velikoj Britaniji zabranjena je rekreativna upotreba kanabisa.

1930.

Yarkanska regija u Kini legalno izvozi 91 tonu hašiša u regije Indije i Pundžaba. Nastavlja se legalno oporezivati uvoz hašiša.

1933.

Američki je kongres ukinuo 21. amandman, čime nestaje prohibicija alkohola; 4 godine kasnije zabrana marihuane stupit će na snagu.

1934. – 1935.

Kineska vlada želi zaustaviti uzgoj kanabisa u Yarkandu. Proizvodnja hašiša u Kini postala je ilegalna.

1936.

Snimljen je američki propagandni film Reefer Madness u svrhu zastrašivanja građana od upotrebe kanabisa.

1937.

Američki Kongres donio je zakon koji je kriminalizirao kanabis. Kao odgovor, dr. William C. Woodward, svjedočeći u ime AMA-e, rekao je Kongresu da, “Američko Medicinsko Udruženje ne zna za nikakve dokaze da je marihuana opasna droga” i upozorio da se tom zabranom “gubi iz vida činjenica da postoje značajne koristi medicinske uporabe kanabisa. ” Kongres je zanemario njegove komentare. Prve dojave da će Kongres usvojiti akt iz 1937. godine izašle su u novinama u vlasništvu Williama Randolpha Hearsta, koji je tad imao značajne financijske interese u drvnoj industriji.

1938.

Snabdijevanje hašišom iz Kine prestaje. Američka tvrtka DuPont patentirala je procese za stvaranje plastike iz ugljena i nafte i novi postupak za izradu papira od drvne pulpe.

Grčka tradicija pušenja hašiša iz 1940-ih nestaje.

1941.

Kanabis je uklonjen iz američke farmakopeje, a njegova upotreba u medicini više nije priznata u SAD-u. Iste godine indijska vlada smatra da će uzgoj u Kašmiru popuniti tržište. Ručno trljani charas iz Nepala najbolji je hašiš u Indiji tijekom Drugog svjetskog rata.

1942.

Američki znanstvenici u Uredu za strateške službe (OSS), prethodniku CIA-e, počeli su razvijati kemijsku tvar koja bi mogla razbiti psihološku obranu neprijateljskih špijuna i ratnih zarobljenika. Nakon testiranja, znanstvenici s OSS-a odabrali su ekstrakt marihuane kao najbolji dostupnan “serum istine”. Serum je imao kodno ime TD, što znači “Truth Drug – Droga Istine”.

1945.

U Indiji se nastavlja konzumiranje legalnog hašiša. Upotreba hašiša u Grčkoj ponovno cvjeta.

1951.

Boggsov zakon i Zakon o suzbijanju narkotika u SAD-u povisuje kazne za drogu i određuju se obavezne kazne.

1960.

Češki istraživači potvrđuju antibiotske i analgetske učinke kanabisa.

1963.

Turska policija zaplijenila 2,5 tone hašiša.

1965.

Prva izvješća o vrsti Cannibis Afghanica koja je korištena za proizvodnju hašiša na sjeveru Afganistana.

1967.

Pojavljuje se prvo ulje hašiša naziva “Smash” .

1970 – 1972.

U Afganistanu se uzgajaju ogromna polja kanabisa radi proizvodnje hašiša. Afganistanske sorte uvoze se u Sjevernu Ameriku. U Afganistanu počinju napori za provođenje zakona protiv hašiša.

1970.

Nastaje Nacionalna organizacija za reformu zakona o marihuani u SAD-u (NORML). Iste godine je sveobuhvatnim Zakonom o sprječavanju i suzbijanju zlouporabe droga ukinuta obvezna kazna za prekršaje nastale posjedovanjem droga, a marihuana je kategorizirana odvojeno od ostalih narkotika.

1971.

Prvi dokazi koji ukazuju da marihuana može pomoći pacijentima s glaukomom.

1972.

Shafer-ova komisija koju je imenovao Nixon pozvala je da se upotreba kanabisa ponovno legalizira, ali njihova preporuka je zanemarena. Sve se više ulaže u medicinska istraživanja u području kanabisa. Prijedlog 19 u Kaliforniji za legalizaciju upotrebe marihuane odbačen je s postotkom od 66% naprema 33%.

1973.

Nepal zabranjuje izvoz kanabisa i charas-a (ručno valjani hash). Afganistanska vlada donosi zakone kojima se zabranjuje proizvodnja i prodaja hašiša.

1975.

Pojavljuje se Nabilon, lijek na bazi kanabinoida.

1976.

Američki FDA nastavlja kategorizirati marihuanu kao I. stupanj droga što znači: “Veliki potencijal za zlouporabu bez prihvaćene medicinske vrijednosti.”

1977.

Carl Sagan predlaže tezu da je marihuana prva poljoprivredna kultura na svijetu, što je dovelo i do razvoja same civilizacije: „Bilo bi jezivo zanimljivo kada bi se u ljudskoj povijesti uzgoj marihuane općenito vodio kao o izumu poljoprivrede, a samim tim i civilizaciji. ” Carl Sagan, Edenski zmajevi, Nagađanja o podrijetlu ljudske inteligencije

1977. – 1981.

Američki predsjednik Carter traži dekriminalizaciju marihuane, s tim da je tražio od Kongresa da ukine kazne za one s manje od jedne unce marihuane.

1980.

Maroko postaje jedna od, ako ne i najvećih nacija hašiša. “Granični hašiš” proizvodi se na sjeverozapadu Pakistana duž afganistanske granice kako bi se izbjegao sovjetsko-afganistanski rat.

1985.

U SAD-u FDA odobrava dronabinol, sintetički THC, za pacijente s karcinomom.

Predsjednik Reagan iz 1986. godine potpisao je Zakon o suzbijanju zlouporabe droga, vrativši obvezne minimume i povećavši kazne za posjedovanje i distribuciju te time službeno započinje američki međunarodni “rat protiv droge”.

1987.

Marokanska vlada ruši plantaže za uzgoj kanabisa u nižim uzvisinama planina Rif.

1988.

Sudac upravnog zakona američkog DEA Francis Young nakon detaljnih saslušanja utvrđuje da marihuana ima jasno utvrđenu medicinsku svrhu i da bi trebala biti klasificirana kao lijek na recept. Njegova se preporuka ignorira.

1993.

U Maroku se nastavljaju napori za iskorjenjivanje kanabisa.

1994.

Granični hašiš još se proizvodi u Pakistanu. Teške borbe između suparničkih muslimanskih klanova i dalje uznemiruju trgovinu hašišom u Afganistanu.

1995.

Uvoz opreme za proizvodnju hašiša u kafićima u Amsterdamu.

1996.

Kalifornija (prva američka država koja je zabranila upotrebu marihuane, vidi 1915.) postala je prva američka država koja je zatim ponovno legalizirala uporabu medicinske marihuane za ljude koji pate od AIDS-a, raka i drugih ozbiljnih bolesti. Sličan zakon usvojen je iste godine u Arizoni. Nakon toga uslijedili su prolasci sličnih inicijativa na Aljasci, Kolorado, Maine, Montanu, Nevadu, Oregon, Washington, Washington D.C., Havaje, Maryland, New Mexico, Rhode Island i Vermont.

1997.

Američki ured za nacionalnu politiku kontrole lijekova naručio je sveobuhvatnu studiju na Institutu za medicinu (IOM)  o medicinskoj učinkovitosti  kanabisa. IOM je zaključio da je kanabis siguran i učinkovit lijek, a da vlada treba proširiti puteve za istraživanje i razvoj lijekova. Federalna vlada je potpuno zanemarila nalaze i odbila djelovati na preporuke.

1997. – 2001.

U izravnoj suprotnosti s preporukama IOM-a, predsjednik Clinton, nastavljajući razdoblje “rata drogama” koje su započeli Reagan i Bush , započeo je kampanju za progon pacijenata koji se liječe medicinskim kanabisom.

1999.

Havaji i Sjeverna Dakota bezuspješno pokušavaju legalizirati uzgoj konoplje. Američka agencija DEA klasificira dronabinol kao lijek  3. Razreda, što olakšava njegovo propisivanjea dok marihuana i dalje spada u 1. razred jer “nema prihvaćenu medicinsku upotrebu”.

2000.

Inicijativa za legalizaciju na Aljasci nije uspjela.

2001.

Britanski ministar unutarnjih poslova, David Blunkett, predlaže svrtavanje kanabisa iz klase B u klasu C. Kanada donosi savezne zakone u prilog medicinskoj marihuani te je postala prva zemlja na svijetu koja je odobrila uporabu medicinske marihuane širom zemlje.

2001. – 2009.

Pod G.W. Bush-om američka savezna vlada pojačala je napore u “ratu protiv droga”.

2005.

Predsjednik Obama 2009. godine poduzeo je korake ka okončanju neuspješnog 20-godišnjeg “rata protiv droge” započetog tijekom administracije Regana. Pod njegovim vodstvom američko Ministarstvo pravosuđa objavilo je da federalni tužitelji više neće progoniti korisnike i distributere medicinske marihuane koji poštuju državne zakone.

2010.

Prijedlog 19. o legalizaciji marihuane u Kaliforniji stavljen je na glasanje ( nazvan je “Zakon o propisima, kontroli i porezu na kanabis” ).

Listopad 2010.

Nekoliko tjedana prije izbora u Kaliforniji 02. travnja, glavni državni odvjetnik Eric Holder rekao je da će savezne vlasti nastaviti provoditi američke zakone koji proglašavaju kanabis nezakonitim, čak i ako glasači odobre inicijativu, rekavši “provoditi ćemo Zakone protiv onih pojedinaca i organizacija koji posjeduju, proizvode ili distribuiraju marihuanu za rekreativnu upotrebu. ”

Studeni 2010.

Prijedlog 19. – Zakon o reguliranju, kontroli i porezu na kanabis usko je poražen u Kaliforniji sa 53,6% glasova.

Studeni 2012.

Države Colorado i Washington legaliziraju marihuanu / kanabis za rekreativnu upotrebu. Urugvaj legalizira marihuanu / kanabis za rekreativnu upotrebu. Američka država Columbia dekriminalizira osobnu upotrebu i posjedovanje marihuane / kanabisa.

7. srpnja 2014.

Cannabis City postaje prva legalna trgovina marihuane u Seattle-u. To je izazvalo medijsku pozornost širom svijeta i pokrenulo ozbiljnu raspravu o legalizaciji marihuane i mogućem okončanju američkog “rata s drogom”. Prva kupovina kanabisa 65-godišnje Dere Green iz Ballarda dio je zbirke Muzeja povijesti i industrije u Seattlu, Washington.

Studeni 2014.

Države Aljaska i Oregon legaliziraju marihuanu / kanabis za rekreativnu upotrebu; savezne države Kalifornija, Nevada, Arizona, Havaji i Massachusetts počinju izrađivati ​​zakone o legalizaciji.

24. srpnja 2015.

Donošenjem zakona 5052. medicinska marihuana u državi Washington u potpunosti dolazi pod kontrolu novoimenovanog odbora za alkoholna pića i kanabis (LCB).

2016.

U Australiji legaliziran uzgoj medicinske konoplje.

2017.

Raste popularnost kanabisa – jedna od sedam osoba u SAD-u konzumira kanabis.

2018.

Kanada legalizira kanabis u potpunosti.  Meksiko ide prema legalizaciji kanabisa. U Americi se događa trend da pro-kanabis orijentirani kandidati pobjeđuju na izborima te čak tri države legaliziraju medicinski kanabis ( Missouri, Oklahoma i Utah ), a Michigan u potpunosti legalizira marihuanu.

2019.

Hrvatska legalizira uzgoj marihuane u medicinske svrhe.

 

 


Izvori:

http://www.advancedholistichealth.org/ – prevedeno i upotpunjeno

https://www.odc.gov.au/medicinal-cannabis

https://www.reuters.com/