Ovisnost o marihuani

Ovisnost o marihuani

Posljednjih godina sve je veći broj država legaliziralo neki oblik upotrebe marihuane, u rekreativne ili medicinske svrhe. Uz lakšu dostupnost i pozitivniju medijsku sliku povećao se broj osoba koje konzumiraju ovu biljku, a s njime i rizik da će neke od tih osoba razviti ovisnost o marihuani.

Također, prosječni sadržaj THC-a u zaplijenjenoj marihuani tijekom 1990-tih godina bio je oko 4%, dok je do 2014. godine narastao na oko 12%. Ovo sugerira da bi problem ovisnosti mogao postati ozbiljniji nego u proteklim desetljećima.

U medijima povremeno možemo vidjeti izvještaje koji ovisnost o marihuani uspoređuju sa zvijerima poput heroina, kokaina ili alkohola. Dok vam ova čudovišta doista mogu nepovratno uništiti život, ovisnost o marihuani prije bismo mogli usporediti sa štencem.

Iako će vam možda zapišati tepih i izgristi namještaj, uz malo discipline možete pod kontrolu dovesti njegovo ponašanje, kao i negativne učinke koje može imati na vaš život.

ovisnost o heroinu

Što je ovisnost o marihuani?

Općenito govoreći, ovisnost je poremećaj u mozgu koji dovodi do kompulzivnog uživanja u ugodnim podražajima usprkos negativnim posljedicama. Kako bi se neka navika (npr. pušenje marihuane) mogla smatrati ovisnošću, mora zadovoljiti određene kriterije:

  • neodoljiv poriv za uzimanjem supstance ili uživanjem navike
  • potpuna obuzetost supstancom ili navikom
  • progresivno povećanje doze i/ili vremena posvećenog supstanci ili navici
  • nastavak konzumacije i/ili uživanja usprkos negativnim socijalnim, financijskim i/ili zdravstvenim posljedicama za ovisnika

Ukratko rečeno, konzumacija marihuane postaje ovisnost kada osoba ne može (ili ne želi) prestati konzumirati usprkos negativnim posljedicama za mnoge aspekte njezina osobnog i profesionalnog života.

Za razliku od težih droga, koje relativno brzo mogu osobu baciti u izuzetno destruktivnu ovisnost, za stvaranje ovisnosti o marihuani mogu proći mjeseci, pa čak i godine.

Većini korisnika navika konzumiranja marihuane nikada neće postati problem. Neki čak mogu razviti blagu ovisnost i koristiti marihuanu svakodnevno, no ostati potpuno društveno i poslovno funkcionalni.

No, nekim će osobama uporaba marihuane izmaći kontroli i stvoriti ozbiljne probleme: probleme u ispunjavanju obaveza, probleme na poslu, s obitelji, u društvenim interakcijama.

Kada se to dogodi, tada govorimo o ovisnosti.

Kako nastaje ovisnost?

Aktivni sastojak marihuane je delta-9-tetrahidrokanabinol, poznatiji kao THC. Prilikom pušenja marihuane, THC će se kroz pluća upiti u krv, odakle putuje do mozga. Što je veći postotak THC-a u biljci, jači je učinak konzumacije na mozak.

Mozak može postati otporan na učinke, tako da se intenzitet smanjuje svaki put kada osoba konzumira marihuanu. Kako bi postigla isti učinak, osoba mora uzimati sve veće i veće doze, čime se razvija sve veća i veća tolerancija.

Ako se ovaj začarani krug nastavi, može nastati ovisnost.

Mozak osobe koja redovito konzumira marihuanu naviknuti će se na prisutnost THC-a. Ako se količina THC-a naglo smanji (tj. osoba naglo prestane pušiti), mozak može pomisliti da mu nedostaje ključna kemikalija. Ovo može dovesti do negativnih fizičkih i psihičkih simptoma.

Kako bi se vratio na “normalu”, mozak će pojačati funkcije koje je marihuana umanjila (poput broja otkucaja srca) ili ublažiti funkcije koje je marihuana pojačala (poput raspoloženja). Ovo znači da, kada marihuana prestane djelovati, može se povećati broj otkucaja srca, ili osoba može postati razdražljiva ili depresivna.

Ovakve i slične reakcije nazivamo apstinencijski sindrom.

Apstinencijski sindrom

Osobe koje često konzumiraju marihuanu u velikim količinama (svakodnevno tokom barem nekoliko mjeseci) mogu iskusiti simptome apstinencijskog sindroma ako naglo prestanu. Javlja se snažna želja za marihuanom, kao i određeni fizički simptomi.

Iako ga većina korisnika marihuane neće nikada doživjeti (ili barem primijetiti), apstinencijski sindrom može biti i fizički i psihički izuzetno neugodan proces.

Fizička reakcija na nedostatak THC-a u mozgu ima upravo suprotan učinak od marihuane. Umjesto mirnoće može se javiti anksioznost i nesanica, umjesto želje za hranom može se javiti mučnina i manjak apetita. Također, s obzirom na to da marihuana potiskuje snove, kod apstinencijskog sindroma mogu se javiti intenzivni snovi ili noćne more.

Niz faktora utječe na intenzitet simptoma apstinencijskog sindroma. U osnovi, što duže je osoba konzumirala marihuanu te u što većoj dozi, to su ozbiljniji simptomi.

Ako se postupno smanjuje doza, simptomi mogu biti podnošljiviji.

apstinencijski sindrom

Trajanje simptoma apstinencijskog sindroma

Simptomi apstinencijskog sindroma mogu trajati od nekoliko dana do nekoliko tjedana, najčešće između 5 dana i 2 tjedna.

Tijekom prvih nekoliko dana osoba može biti anksiozna, razdražljiva te teško spavati. Tijekom drugog i trećeg dana mogu se, kod ozbiljnih slučajeva, javiti pojačano znojenje, drhtavica i bolovi u trbuhu.

Nakon ovih prvih nekoliko dana simptomi se uvelike ublažuju, no želja za marihuanom i psihološke nuspojave poput depresije mogu se nastaviti sljedećih nekoliko tjedana.

Kako ovi simptomi mogu biti izuzetno neugodni, mnoge će osobe ponovo početi konzumirati tijekom procesa detoksikacije, umjesto da “stisnu zube” i izdrže do kraja.

Kada se tijelo i mozak naviknu na smanjenu razinu THC-a, fizički simptomi apstinencijskog sindroma će se povući. No, osoba može još dugo vremena osjećati psihičku potrebu za marihuanom.

Tko postaje ovisan (faktori rizika)?

Vjerojatno se pitate zašto neki ljudi u relativno kratkom roku razviju intenzivnu i destruktivnu ovisnost, dok drugi godinama uživaju u, na primjer, kockanju, alkoholu ili marihuani, a da nikada ne postanu ovisnici?

Ovisnost se javlja kao poremećaj u kontroli poriva, za koju je zadužen prefrontalni korteks. S obzirom da to da se ovaj dio mozga još uvijek razvija kod adolescenata i mlađih punoljetnika, veća je vjerojatnost da će navike koje se razviju u ovom razdoblju kasnije u životu postati ovisnosti.

Genetički faktori čine oko 50% vjerojatnosti da će netko razviti ovisnost. Također, okolina utječe na način na koji će se genetske predispozicije manifestirati. Ako imate ovisnike u obitelji veća je vjerojatnost da ste skloni ovisničkom ponašanju, stoga postupajte oprezno s drogama i alkoholom.

Važan faktor prevencije nastanka ovisnosti svakako su društvene i obiteljske veze. Pogledamo li profil ovisnika, vidjet ćemo da je broj ovisnika kod ljudi koji imaju stalan posao, obitelj i društvo znatno manji nego broj ovisnika među ljudima koji nisu vezani uz posao, obitelj i prijatelje.

Osobe koje ne razviju ovisnost također imaju mnogo veći izbor stvari koje ih uveseljavaju. S druge strane, pojedinci koji nemaju tako bogat društveni život, jer dolaze iz problematičnog obiteljskog ili socijalnog okruženja, ili imaju emocionalne probleme koji im otežavaju komunikaciju s drugima, bit će mnogo skloniji razvoju ovisnosti.

Psihičke bolesti također predstavljaju važan faktor rizika za razvoj ovisnosti. Anksiozne će se osobe, na primjer, alkoholom s lakoćom osloboditi anksioznosti. No, uskoro se javlja tolerancija, te je potrebna sve veća i veća doza da bi se postigao isti učinak. Ne samo da osoba mora više piti, nego svaki put kada prestane, anksioznost se vraća u većoj i većoj mjeri.

Naravno, uvijek postoje iznimke pravilima te nije sasvim jasno zašto neki ljudi razviju ovisnost a drugi ne. No, prisutnost nekog od spomenutih faktora svakako može povećati izglede za razvoj ovisnosti.

detoksikacija

Savjeti za detoksikaciju

Simptomi apstinencijskog sindroma različiti su od osobe do osobe. Također se razlikuju ovisno o tome koliko dugo i koliko intenzivno je osoba konzumirala marihuanu.

Iako simptomi apstinencijskog sindroma kod marihuane mogu biti dosta neugodni, najčešće nisu opasni, poput simptoma odvikavanja od alkohola ili heroina.

Za osobu koja svakodnevno konzumira marihuanu bilo bi najbolje postupno smanjivati dozu prije nego se potpuno prestane.

Prilikom prestanka nakon duge i učestale konzumacije, najvažnije je održavati zdrave navike tijekom prvog tjedna apstinencijskog sindroma (kada je najintenzivniji). Tijelo mora imati energije kako bi se lakše oduprlo simptomima.

Neki savjeti za ublažavanje simptoma:

  • Jedite puno voća i povrća.
  • Pijte puno tekućine. Napitci s kofeinom mogu pogoršati simptome.
  • Dovoljno spavajte kako bi se tijelo moglo odmoriti.
  • Nastojte svaki dan malo vježbati.
  • Podrška obitelji i prijatelja pomoći će motivirati vas za uspjeh.

Kao i u drugim stresnim situacijama, meditacija može uvelike pomoći umanjiti negativne učinke apstinencijskog sindroma. Čak i svega nekoliko minuta meditacije dnevno može pomoći.

Ono što je svakako nužno za uspješno oslobađanje od ovisnosti je promjena okoline. Ljudi, stvari i mjesta koja vas podsjećaju na marihuanu mogu vas navesti da se vratite starim navikama.

Više o prestanku pušenja marihuane možete pronaći ovdje.

Iako u pravilu nije opasna po život, ovisnost o marihuani nekim osobama može predstavljati ozbiljan problem.

Ipak, uz malo discipline, dovesti ju pod kontrolu nikako nije nemoguć zadatak.

Postavi prvi komentar na ovu objavu

Ostavi komentar

Email adresa neće biti objavljena.


*