Kompletan vodič za uzgoj: Nutrijenti 101

uzgoj kanabisa, nutrijenti za uzgoj kanabisa

Za uzgoj zdravih biljaka kanabisa bujnih krošnji, slijedite vodiče profesionalnih uzgajivača i naučite sve o osnovnim prehrambenim potrebama biljke tijekom kultivacije. U nastavku saznajte koji su nutrijenti najbitniji, kako mjeriti i nadgledati ravnotežu pH vode, kako izraditi čaj od komposta te kako usmjeriti vaše biljke prema maksimalnim prinosima.

Osnovni nutrijenti za uzgoj kanabisa

NPK gnojivo sadrži dušik, fosfor i kalij, a oni su najbitniji nutrijenti za uzgoj kanabisa.
NPK gnojivo sadrži dušik, fosfor i kalij, a oni su najbitniji nutrijenti za uzgoj kanabisa.

Nutrijente potrebne za rast biljaka pronalazimo u gnojivima ili su već sadržani u mediju za ugoj, a dijele se na organska i mineralna gnojiva.

Organska gnojiva sadrže znatnu količinu organskih tvari biljnog ili životinjskog podrijetla (stajski gnoj, gnojnica, gnojevka, sideracija, kompost itd.) u kojima se nalaze nutrijenti, bilo u obliku složenih organskih spojeva ili u obliku jednostavnih mineralnih soli.

Osim što biljku opskrbljuju nutrijentima, organska gnojiva osiguravaju uvjete za rad mikroorganizama koji pospješuju razgradnju organskih tvari.

Organska gnojiva sporo oslobađaju nutrijente pa teško može doći do pregnojavanja. Uz to su obnovljiva, biološki razgradiva i ekološki prihvatljiva te su iz tog razloga i prilično skupa.

Prednosti organskih gnojiva
  • Bolji okus plodova biljke
  • Prirodni sastojci
  • primjerena za organsku poljoprivredu

Mineralna ili anorganska gnojiva sadrže hranjive tvari u obliku anorganskih spojeva i u njihovom sastavu nema organskih tvari. Sastavljena su od mineralnih tvari i sadrže hranjive elemente u anorganskom obliku, različite razgradljivosti i nejednake pristupačnosti biljkama.

Mineralna gnojiva su dušična, fosforna, magnezijeva, vapnena ili kalcijeva gnojiva i složena mineralna gnojiva (N-P-K) o kojima ćemo nešto više reći u nastavku. U odnosu na organska gnojiva, biljke puno brže upijaju mineralne nutrijente te zato postoji vrlo laka mogućnost prehranjivanja biljaka.

Prednosti mineralnih gnojiva
  • Ekonomičnost
  • Veći prinosi
  • Jednostavnija uporaba

Bez pravilnog doziranja i raznolikosti nutrijenata, headovi neće dostići punu veličinu što će se odraziti na prinose.

Nutrijenti za uzgoj kanabisa dijele se na tri dijela: primarne hranjive tvari, sekundarne hranjive tvari i elementi u tragovima.

Tri osnovna hranjiva sastojka potrebna svim biljkama, pa i konoplji, su dušik, fosfor i kalij – često se na ambalažama gnojiva nazivaju kraticama N-P-K .

Sekundarne hranjive tvari uključuju magnezij, kalcij i sumpor. Konoplji su također potrebni mikronutrijenti ili elementi u tragovima, koji se često pronalaze u prirodnom tlu.

Primjeri mikronutrijenata uključuju nekolicinu elemenata, a od bitnijih možemo navesti cink, mangan, željezo, bor, klorid, kobalt, molibden i silicij.

Uzgajivači u medij za uzgoj ponekad dodaju i enzime ili specifične dodatke poput melase ( nusprodukt proizvodnje šećera ) – tako da bi cvijet kanabisa bio veći, a krajnji proizvod potentniji.

Sve-u-jedan ( AllInOne ) hranjive smjese obično se ne preporučuju zbog omjera nutrijenata koji ne odgovaraju svim sortama, no početnici ih mogu koristiti. Nemojte pretjerivati ni s jednim nutrijentom, jer velike doze mogu dovesti do nutrient burnouta ili nutrient lockout-a.

Važnost uravnotežene pH vrijednosti

Uz niz hranjivih sastojaka, za obilan prinos potrebno je osigurati pravilno uravnoteženu pH vrijednost.

Izraz pH skraćenica je za “potencijalni vodik”, a označava lužnatost, odnosno kiselost tla.

Važno je provjeriti pH tla ili drugog medija pravilno kalibriranim pH metrom. Bez obzira na uvjete rasta, nepravilne razine pH mogu spriječiti biljku da apsorbira nutrijente, pa čak i dovesti do potpunog zaustavljanja dotoka hranjivih tvari.

Voda iz jezera, ribnjaka, rijeka, kućnih vodovodnih sustava i komunalnih voda sadrži različite pH vrijednost te se ona uvijek treba pratiti i podešavati na optimalnu razinu.

Biljke kanabisa općenito preferiraju okruženje koje je blago kiselo, dok točan raspon u velikoj mjeri ovisi o fazi rasta.

Preporučena pH vrijednost za kanabis koji se uzgaja u tlu je između 6,0-6,8. Za hidroponsko i aeroponsko okruženje pH vrijednost treba biti 5,5-6,5. Više o hidroponskom uzgoju kanabisa saznajte ovdje.

pH ljestvica, nutrijenti za uzgoj kanabisa
pH-vrijednost je broj koji služi kao mjera kiselosti, odnosno lužnatosti vodenih otopina .

 

SPONZORIRANO

Ukoliko pH otopine s nutrijentima nije u preporučenom rasponu, moguće ga je prilagoditi jednostavnim kiselinama i bazama poput limuna, octa ili sode dostupnima u većini trgovina.

Kako moderirati i održavati ravnotežu razine nutrijenata

Biljka kanabisa mijenja potrebe za nutrijentima kako napreduje njezin rast, sve od vegetativne faze pa do stadija cvjetanja.

Tijekom vegetacije, biljke koriste puno dušika te male količine fosfora i kalija za rast bujnog i zelenog lišća. U fazi cvjetanja biljci su potrebne veće količine nutrijenata poput fosfora i kalija, ali i male količine dušika – razlog zbog kojeg lišće mijenja boju iz zelene u žutu.

Hranjive tvari se apsorbiraju kroz korijenje u obliku iona s pozitivnim ili negativnim nabojem. Ovi ionski naboji utječu na kretanje hranjivih tvari kroz biljku.

Kanabis zahtijeva pokretne i nepokretne hranjive tvari. Mobilne/pokretne hranjive tvari uključuju dušik, fosfor, kalij, magnezij, klor, nikal i molibden. Nepokretni nutrijenti za uzgoj kanabisa uključuju kalcij, sumpor, bor, bakar, željezo, mangan i cink.

Ukoliko se pojavi nedostatak mobilnih hranjivih tvari, prvi znakovi na biljci se pojavljuju na njenim donjim, odnosno zrelijim listovima. Nedostaci nepokretnih hranjivih tvari imaju tendenciju da se manifestiraju u novijim područjima rasta, blizu vrha biljke i na samim vrhovima biljaka.

Na primjer, znakovi nedostatka dušika uključuju brzo mijenjanje boje sa zelene u žutu u donjim listovima. Suprotno tome, biljka koja ima nedostatak sumpora pokazat će suptilno žutilo na novim područjima rasta.

žuto lišće, nutrijenti za uzgoj kanabisa
Lišće poprima žutu boju u donjem predjelu biljke radi nedostatka pokretnih hranjivih tvari.

Iako vizualna dijagnoza nije najpouzdaniji pokazatelj nedostatka hranjivih sastojaka, simptomi mogu pomoći uzgajivaču da brže prepozna probleme.

Dokumentiranje pH vrijednosti tla pomaže uzgajivaču da promatra relevantne promjene tijekom vremena i da stekne bolji pojam o optimalnom rasponu pH koji je usjevu potreban za maksimalnu bioraspoloživost.

Uzimanje detaljnih bilješki o uzgoju tijekom kultivacije može vam pomoći da shvatite koje hranjive tvari trebaju vaše biljke u različitim fazama rasta.

Više o nedostacima nutrijenata kod uzgoja te kako ih prepoznati pročitajte ovdje:

Kompletan vodič za uzgoj: Kako prepoznati nedostatak nutrijenata?

Alati za mjerenje razine nutrijenata 

Kako bi biljke imale optimalnu ravnotežu hranjivih sastojaka potrebno je provjeriti određene faktore svaki put kad hranite biljke, u idealnom slučaju s alatima dizajniranima upravo za taj zadatak.

Mjerač električne vodljivosti (EC) mjeri sposobnost tekućine da provodi električnu energiju, koja se mijenja u odnosu na količinu otopljenih hranjivih tvari. EC mjerač omogućava uzgajivačima da prate razinu otopljenih tvari kroz vodljivost. Često se koristi u hidroponskim i aeroponskim sustavima.

Mjerač ukupne otopljene krute tvari (TDS) pomaže uzgajivačima da mjere količinu metala, soli i minerala u vodi, obično u jedinici PPM – parts per million. TDS metri posebno su korisni kod određivanja dodatne prihrane, posebice kod hidroponskog ili aeroponskog uzgoja.

Provjerom vode TDS mjeračima, uzgajivači mogu odrediti odgovarajuću količinu hranjivih sastojaka koje mogu dodati.

Da biste spriječili da biljke kanabisa pregnojavanje ili nedostatak hranjivih tvari, često provjeravajte pH vrijednost vode te njezin PPM, posebice prije i nakon prihranjivanja različitim hranjivim tvarima.

Biljke kanabisa uspijevaju uz čaj od komposta 

čaj od komposta, nutrijenti za uzgoj kanabisa
Čaj od komposta

Uzgajivači se oslanjaju i na jednostavnu mješavinu vode i komposta, popularno zvanu “čaj od komposta”. On sadrži obilje hranjivih sastojaka i korisnih mikroorganizama koji potječu iz humusa ili običnog ili crvenog komposta. Iznimno je koristan kod štetočina i gljivica te može izrazito poboljšati terpenski profil biljaka.

Kako napraviti čaj od komposta:

  1. Napunite jednu trećinu kante visokokvalitetnim kompostom.
  2. Dodajte pH uravnoteženu vodu. Pustite da se smjesa komposta i vode taloži tri ili četiri dana, uz povremeno miješanje.
  3. Nakon tri ili četiri dana, procijedite smjesu kroz gazu ili drugu propusnu tkaninu. Dodajte ostatke krutih tvari u vrtni ili kompostni spremnik.
  4. Ostatak tekućine razrijedite vodom; idealni omjer vode i čaja je 10: 1.
  5. Kod već razvijenih biljaka kanabisa, čaj od komposta se primjenjuje blizu korijenskog sustava.

Sažeti vodič hranjenja kroz sve faze rasta 

Mlade sadnice (Dan 1-14)

  • U ovom stadiju rasta vašim biljkama ne treba hrana.Imaju dovoljno energije za otprilike dva tjedna.

Vegetacija (Dan 15-45)

  • Početak vegetacije: jedna žličica (5 ml) od svakog – mikro nutrijenti, nutrijenti za rast i nutrijenti za cvjetanje. Podesiti pH na 6,2.
  • U sredini vegetacije: 6.25 ml mikro nutrijenata, 6,25 ml nutrijenata za rast i 5 ml nutrijenata za cvjetanje. pH = 6,2.
  • Pred kraj vegetacije: 7,5 ml mikro nutrijenata, 7,5 ml nutrijenata za rast, 5 ml nutrijenata za cvjetanje. pH = 6,2.

Cvjetanje (Dan 46-106, više ili manje ovisno o sorti)

  • Rano cvjetanje: 7,5 ml mikro nutrijenata, 5 ml nutrijenata za rast, 7,5 ml nutrijenata za cvjetanje. pH = 6,2.
  • Sredina cvjetanja: 8,75 ml mikro nutrijenata, 3,75 ml nutrijenata za rast, 8,75 ml nutrijenata za cvjetanje. pH = 6,3.
  • Kasno cvjetanje: 10 ml mikro nutrijenata, 2,5 ml nutrijenata za rast, 10 ml nutrijenata za cvatnju. pH = 6,3.
  • Pred kraj cvjetanja: 12,5 ml mikro nutrijenata, 2,5 ml nutrijenata za rast, 15 ml nutrijenata za cvjetanje. pH = 6,4.

SPONZORIRANO