Od početaka do danas, za sakupljače i lovce, marihuana je bila široko korištena biljka . U Aziji je povijesno krenuo njezin razvoj i odande je pronašla put u ostatak svijeta. Koristila se u medicini te u spiritualne svrhe. a Vikinzi i srednjovjekovni Germani koristili su kanabis kao sredstvo za opuštanje pri porođajima ili kod zubobolje.

Barney Warf, pisac i profesor na sveučilištu u Kansasu, tvrdi kako je ideja da je marihuana  “zla droga” nastala nedavno, a činjenica da je ilegalna – svrstava je u kategoriju “povijesnih anomalija”.

Marihuana ili kanabis se smještaju unutar biljne porodice Cannabaceae –hr. konopljovke koja se sastoji od cvjetnjača iz regija sjeverne polutke sa umjerenom klimom.  Uz nju se još nalaze i dvije vrste hmelja te nedavno uvedena vrsta „koprivića“ – zimzelenog i listopadnog drveća.

Ženski cvjetovi hmelja se koriste za proizvodnju piva te imaju sličnu strukturu lista kao marihuana.

Povijesni razvoj naziva i nomenklature kanabisa

Kanabis, konoplja, marihuana i trava su pojmovi koji su naizgled isti ili srodni. U nastavku ćemo raščlaniti pojmove kao što su konoplja, kanabis i trava, kako su ove riječi nastale i kada je primjereno koristiti neku od njih te kako su se koristile u prošlosti.

Pogledajte ovaj nastavak odlične emisije Na rubu znanosti koji će pobliže predstaviti osnovnu terminologiju pojmova i povijest kanabisa:

Prvi zapisi o imenima za konoplju su bili još daleko u povijesti, no botaničari u razdoblju renesanse poput Leonardta Fuchsa prvi put upotrebljavaju termin Sativa kojim su označavali domesticiranu konoplju.

Prva nomenklatura: Cannabis Sativa L.

Kanabis je kao rod prvi put klasificiran modernim sustavom taksonomske nomenklature 1753. godine. Carl Linnaeus je ujedno i osmislio taj sustav koji se i danas koristi za imenovanje novih vrsta biljaka.

Budući da je rod kanabisa smatrao monotipskim odnosno smatrao je da ima samo jednu vrstu koju je nazvao Cannabis Sativa. Kasnije je dobila dodatak L. uz naziv – Cannabis Sativa L. Slovo L znači Linnaeus, odnosno prezime osobe koja je prva “otkrila”, imenovala i opisala vrstu.

Vrste i podvrste kanabisa: C. Indica, C. Sativa i C. Ruderalis

Za početak je važno razlikovati dvije najveće srodne vrste kanabisa: Cannabis Sativa i Cannabis Indica. Njih je prvi put nakon Linnaeus-a evidentirao i revizirao francuski biolog Jean-Baptiste Lamarck kao podvrste vrste “Cannabis“. Vrste konoplje koje se uzgajaju na zapadu je svrstao u rod Cannabis Sativa, a vrste koje rastu na području Indije svrstao je u Cannabis Indica.

Sativa vs Indica: Djelovanje i Povijest

Cannabis Ruderalis je vrsta koja raste u sibirskim i hladnijim sjevernim predjelima, a prvi put ju je evindentirao D.E. Janischevistky u Rusiji još 1924. godine. To je podvrsta kanabisa koja sadrži vrlo niske razine THC-a, a danas se koristi  u genetskom modificiranju sjemena.

Koristi se kod križanja s ostalim vrstama C. Indice ili C. Sative kako bi se postigao kraći vremenski period dozrijevanja biljke odnosno kako bi se dobila autoflowering vrsta kanabisa – skupina poznatija pod nazivom “automati ili automatici”.

1976. godine kanadski botaničar Ernest Small je zajedno s američkim taksonomistom Arthurom Cronquistom objavio reviziju tadašnje taksonomije kanabisa. U njoj su objavili kako postoji samo jedna vrsta kanabisa s dvije podvrste – Cannabis Sativa uz podvrste Cannabis Sativa i Cannabis Indica.

Vodili su se pretpostavkom kako su podvrste nastale ljudskom selekcijom. Pretpostavili su da je Cannabis Sativa birana od strane uzgajivača zbog svojstava koja poboljšavaju proizvodnju vlakana i sjemena, dok je Cannabis Indica uglavnom uzgajana zbog proizvodnje THC-a ( psihoaktivnih sredstava ).

Cannabaceae je biljna porodica cvjetajućih biljaka. U ovoj biljnoj porodici do sada je otkriveno oko 170 vrsta koje su podijeljene u 11 skupina. Jedna od njih, vjerojatno i najpoznatija je kanabis. Druge nešto manje poznate su Humulus i Celtics, Celtis je skupina koja sadrži oko 100 vrsta.

Službena podjela vrsti kanabisa danas

Daljnjim revizijama nomenklature i “bifazičnim pristupom” koji kombinira morfološke i kemijske osobine uvedene su dodatne vrste i podvrste koje se danas smatraju važećima.

Najnoviju prihvaćenu nomenklaturu čine četiri podvrste samo jedne vrste Cannabis sativa L.

1. Cannabis sativa L. subsp. sativa var. sativa;

2. Cannabis sativa L. subsp. sativa var. spontanea Vavilov;

3. Cannabis sativa L. subsp. indica Small & Cronquist var. indica (Lam) Wehmer;

4. Cannabis sativa L. subsp. indica Small & Cronquist var. kafiristanica (Vavilov) Small & Cronquist.

Konoplja ( Hemp ): Starogrčko podrijetlo

Izraz konoplja potječe od riječi ”hemp”. Etimološki gledano izvor riječi je Grčki i čita se ”kánnabis” (κάνναβις), to je najstariji pronađeni zapis ove riječi, smatra se da je posuđen iz Skitskog ili Trakijskog jezika.

Kasnije, u germanskim jezicima, prema izgovoru ”k” se čita kao ”h” od čega nastaje ”hanapiz” iz kojeg se kasnije u staro-engleskoj tvorbi riječi došlo do ”haenep, henep”. Riječ se kasnije proširila, sada se koristi kao uobičajen izraz u Americi i državama Balkana.

Riječ “konop” dolazi od riječi konoplja što nam najviše govori o tome kooliko je bilo zastupljeno korištenje konoplje u svakodnevnom životu.

Marihuana i industrijska konoplja su iste vrste te sadrže psihoaktivnu tvar tetrahidrokanabinol, odnosno THC. Ove dvije vrste imaju jedinstvene fitokemijske sastave i načine upotrebe. Konoplja, ukoliko govorimo o industrijskoj konoplji, ima nižu koncentraciju THC-a što potpuno eliminira psihoaktivne efekte.

Što je onda industrijska konoplja?

Naziv industrijska konoplja služi za imenovanje konoplje s zakonski dozvoljenim postotkom THC-a ( do 0.2% ) koja spada u biljnu porodicu Cannabis Sativa L. Koristi se za proizvodnju ulja, cvjetova, užadi, sirovine, izolacijskog materijala itd. Ispostavilo se da se od industrijske konoplje može proizvesti više od 30 000 proizvoda široke namjene.

Važno je za napomenuti da vrste industrijske konoplje sadrže gen za transformaciju CBG u CBD. 2003. godine znanstvenik Karl Hilig sa američkog sveučilišta Indiana je radio na svom stručnom radu baziranom na genetičkom kodu kanabisa. Pokušavao je otkriti koja su bila kretanja same genetike kroz povijest te postoji li izvorna vrsta konoplje iz koje su potekle sve ostale.

Industrijska konoplja : Vodič za uporabu i uzgoj

Naime, nakon pomnog promatranja genetike uvidio je da marihuana i sve njezine podvrste dijele slične gene, osim „hemp-a“ odnosno industrijske konoplje koja je među svojim podvrstama dijelila drugi set gena – nije proizvodila THC. To je dovelo do toga da te vrste kroz povijest nisu bile iskrižane jedna drugom.

Sljedeći potez dr. Hiliga je bio uspostaviti pravilnu biološku nomenklaturu između različitih vrsti. Sve vlaknaste vrste konoplje s niskim postocima THC-a, u svijetu poznate kao vrsteindustrijske konoplje svrstao je u kategoriju Cannabis Sativa L. Nakon toga, u svom radu na nomenklaturi dijeli Cannabis Sativu na širokolisnu i uskolisnu C. Sativu.

Što se tiče THC-a, za taj dio genetike je zaslužna indijska konoplja (Cannabis Indica) . Danas se dopušta uzgoj industrijske konoplje, odnosno njezine podvrste koja ne prelazi određeni krajni postotak THC-a . Gotovo sve vrste su danas križane vrste ( hibridi ) Cannabis Sative i Cannabis Indice, a psihoaktivni i medicinski učinci se postižu kombinacijom različitih terpena, spojeva i kanabinoida ( uglavnom THC ).

Trava ( Weed ): Globalizirani američki naziv za konoplju

Izraz ”weed” koristi se već dugi niz godina i stalno je bio u pozadini izraza ”marihuana” no 90-ih se dogodila promjena i počinje se sve više koristiti. To je američki izraz koji je 2013. godine prema navodima Google Books-a korišten duplo više od izraza ”marihuana” i za trećinu više od izraza ”pot”.

Popularizacija izraza i sve popularnije korištenje u svakodnevnom govoru vezano je uz pojavu novih generacija, posebno onih oko 90-ih. Tada se nova generacija htjela distancirati od načina govora njihovih roditelja poput popularnih izraza ”pot” i ”dope”. U svijetu se također koriste domesticirani izrazi za “weed” kao primjerice “trava i vutra” na Balkanu.

Riječ ”weed” je već bila u leksikonu no nije korištena u svakodnevnom govoru. Trava je zapravo sleng izraz za marihuanu. Ovaj izraz koristi se kada se misli na marihuanu koja se konzumira u rekreacijske svrhe.

Marihuana ( Marijuana ): Meksički naziv za kanabis

Marihuana, odnosno ”marijuana” je anglizirani izraz koji je potekao iz Meksika, a temelje pronalazi u španjolskom jeziku. To je drugi izraz za kanabis koji se u engleskom govornom području također naziva i konoplja. Prema navodima leksikografskog praćenja Oxfordskog rječnika 30-ih godina prošlog stoljeća poraslo je korištenje riječi ”marihuana”.

Riječ ”marihuana” u tom je periodu vezala uz sebe neovlaštenu uporabu droga. Termin se koristio kao neuobičajena, egzotična alternativa riječima ”konoplja” i ”kanabis”. Prema nekim navodima FBI je taj koji je počeo koristiti riječ ”marihuana” kako bi stigmatizirao korištenje kanabisa.

Marihuana naziv za vrste iz skupine Cannabis Sative koje imaju visoki udio psihoaktivne tvari tetrahidrokanabinola, odnosno THC-a. Dobiva se iz sušenog cvijeta, lišća i stabljika te sjemena. Stoljećima unatrag postoje zapisi kako se kanabis s visokim postocima THC-a koristio u ljekovite svrhe.

Geografsko podrijetlo: Odkud dolazi biljka kanabisa?

Vjeruje se da marihuana potječe iz stepa u centralnoj Aziji (Mongolija i južni Sibir). Prema knjizi “Marihuana: Prvih 12 000 godina“  korištenje kanabisa seže 12 000. godina unazad, što ga stavlja  među jedne od prvih kultiviranih biljaka.  

Marihuana je pronađena u Kurganskim hramovima u Sibiru( 3000.g prije Krista ) te u grobnicama tadašnjih lokalnih moćnika u Xinjiangu u Kini koje datiraju 2500. g. prije Krista. Prema Warfu, konoplja se široko koristila u drevnoj Kini.

Prvi dokaz o tome kako je korištena medicinska marihuana dolazi iz davne 4000. g. prije Krista. Koristila se kao anestezija pri operacijama, a kažu da ju je i sam kineski Car Shen Nung 2737. g.pr.Kr. koristio za osobne potrebe .  

Prije 4000. godina, Kineski obalni ribolovci i poljoprivrednici su prenesli marihuanu na obalu Koreje . I tako je marihuana nastavila put dalje prema jugu Azije eventualno došavši do Indije gdje su ju svojevremeno slavili kao jednu od 5 kraljevstava biljaka koje nas opuštaju od stresa.

10 000 godina povijesti kanabisa

Marihuana: Put iz Azije u Europu

Kanabis je došao na Bliski Istok između 2000. i 1400. godine prije Krista te je tamo vjerovatno korišten od strane Scitijana (nomadska indo-europska grupa). Scitijani su nakon toga vjerovatno marihuanu prenijeli u jugoistočnu Rusiju i Ukrajinu gdje su se redovno vraćali nakon ispaše. 

Germanska plemena su ju donijela u Germaniju, te je marihuana dalje nastavila put do Velike Britanije. Sve to se događalo tijekom Anglo-Saksonskih invazija na otok tijekom 5. stoljeća.

Eventualno se sjeme proširilo diljem svijeta pa tako i u Hrvatsku i okolne zemlje gdje se koristila donedavno u raznim industrijama i bila je važan aspekt u društvu. Važno je napomenuti da je 1960-1980. Jugoslavija bila među 5 najvećih izvoznika konoplje na svijetu.