Doc.dr. Tanja Bagar: ‘Zbog sintetičkih kanabinoida može doći do smrtnog slučaja’

Foto: Privatni album

Vutropedija je imala čast razgovarati s doc.dr. Tanjom Bagar; direktoricom i predsjednicom stručnog vijeća Međunarodnog instituta za kanabinoide ICANNA. Ovoj diplomiranoj mikrobiologinji koja danas predaje mikrobiologiju, biokemiju i ekomedijacijski sadržaj na fakultetu Alma Mater Europaeea obratili smo se zbog sve učestalije pojave sintetičkih kanabinoida na tržištu. Samo itekako stručna osoba, kao što je to doc.dr. Bagar,  može regiji objasniti koliko sintetički kanabinoidi mogu naštetiti zdravlju. Fascinansta znastvenica iz susjedne nam Slovnije pojasnila nam je na koji se način sintetički kanabinoidi vežu na receptore te kako se s njih otpuštaju, od kada se koriste, gdje se najviše koritne i kakvu su štetu do danas uspjeli napraviti. Ispričala nam je kolika je šteta sintetičkih kanabinoida na ljudsko zdravlje, a dotakli smo se i HHCO-a.

Na koji se način sintetički kanabinodi vežu na receptore? Na koji se način otpuštaju s receptora?

Većina sintetičnih kanabinoida se veže na kanabinoidne receptore jače i s većim afinitetom. Najviše sintetičnih receptora je vezano za CB1 receptor, na njega se veže i THC. Neki sintetični kanabinoidi se vežu i ireverzibilno na receptore, što znači da se ne otpuštaju od receptora i stalno daju stanični odgovor. Kod staničnih čelija neurona zbog toga dolazi do umiranja stanica zbog pretjerane podraženosti.

Od kada se koriste sintetički farmaceutski kanabinoidi? Gdje su se prvo počeli koristiti? Gdje se danas najviše koriste? Kakvu su štetu do danas uspjeli napraviti i u kojim sve područjima?

Prvi sintetični kanabinoid, koji je dobio dozvolu za upotrebu u medicini je bio Dronabinol, sintetični THC, koji je dobio dozvolu FDA godine 2004. Nakon njega došao je  Nabilone, koji je isto tako sintetički analog THC molekule, godine 2006.

Dronabinol se je prvo koristio za oboljele, za stimulaciju apetita i nesanice. Nabilone se koristio za mučnine i povraćanje, kao nuspojave kemoterapije. Od tada se korištenje raširilo i na smanjenje simptoma PTSP-a i Parkinsonove bolesti. Učinkovitost sintetičnih kanabinoida je manja učinkovitosit od biljnih kanabinoida te imaju više nuspojava. Zbog toga se većina pacijenata ipak odlučuje za biljne kanabinoide, iako za sintetičke dobiju recept od liječnika.

 

Kolika je njihova štetnost na ljudsko zdravlje?

Preporučene doze za zdravlje su niske, zato i nema nekih većih zdravstevnih rizika recimo u kombinaciji s drugim farmaceutskim lijekovima. Potpuno je drugačije sa s sintetičkim kanabinoidima, koji se pojavljuju u crnom tržištu i ljudi ni ne znaju da ih uzimaju, jer su miješani s biljnim materijalima ili su u smoli. Tu su veće doze, pa je i rizik veći. Imaju velik rizik na ljude koji imaju kardiovaskualne probleme i mogu prouzročiti infarkt, moždani udar, zatajenje bubrega, a mogući su i različiti neurološki ispadi i druge psihoze.  Zbog sintetičkih kanabinoida došlo je i do smrtnih slučajeva.

Što je HHCO?

HHC je heksahidrokanabinol, to je kanabinoid koji je u biljci u vrlo niskoj koncentaciji jer ga se većinom dobiva hidrogenizacijom konopljine smole. Kratica HHCO je oznaka za dodani acetat, kanabinoid je potpuno sintetičan, jer ga se dobiva sa sinteznim, čak i iz CBD-a. HHCO se veže na CB1 receptore, iako s nižim afinitetom i posljedično ima niže psihoaktivne učinke kao nego THC, HHC ima nižu potenciju psihoaktivnih učinaka.

Koliko je štetan? Zbog čega sada svi o njemu pričaju? Do koje mjere ljudska zlouporaba može biljku dovesti na loš glas?

Štetnost je ponovno posljedica sintetičke molekule, to nije prirodna supstanca. Osim toga, što je sada velika potražnja, u velikom broju slučajeva nađu se štetne kemikalije i otapala. Ideja je, da HHC i HHCo daju high osjećaj, iako nisu zabranjeni kao THC. nisu vidljivi ni na brzim testovima na droge. No, taj pravni status je vrlo različit od države do države, a ove kanabinoide se propagira kao legalne. Svi sintetički kanabinodi nose rizik, pogotovo za ljude koji imaju kardiovaskularne probleme te onima koji imaju problema s anksioznosti i skloni su napadajima panike. Za njih su sintetički kanabinodi posebno opasni. Velika opasnost je i istovremeno uzimanje HHC i HHCO zajedno s lijekovima i alkoholom. Svakako je potrebno upozorenje korisnika o rizicima koji dolaze s uporabom sintetičnih kanabinoda. Legalno ne znači i sigurno. Priroda je ovdje pametnija od čovjeka; zbog svojeg zdravlja radije vjerujte prirodnim molekulama.

 

Knjigu Konoplja u medicini, autorice dr. Tanje Bagar, ubrzo ćete imat priliku kupiti po povlaštenim Vutropedija uvjetima. A nadalje ćete imat priliku čitati kolumne doc. dr. Tanje Bagar, također na Vutropediji.

Postavi prvi komentar na ovu objavu

Ostavi komentar

Email adresa neće biti objavljena.


*